BHS English French German Russian
  • Bitka za Sutjesku
  • Eko.ba
  • Sačuvajmo Sanu


GMO uvod

Pojam "genetski modifikovanih organizama" (GMO) redovno izaziva polemike i zabrinutost i među stručnjacima i u javnosti uopšte. Ovo se spominje u prvom tekstu Konvencije dozvoljavajući stranama veliku slobodu tumačenja principa učešća po ovom pitanju. "GMO amandman" je uveden u Konvenciju u maju 2005. godine tokom drugog sastanka Strana.

U formi novog člana (Član 6 bis), ovaj amandman određuje principe javog učešća tokom odobravanja namjernog ispuštanja genetski modifkovanih organizama i njihove pojave na tržištu.


Ispuštanje GMO-a pod budnim okom javnosti

GMO amandman je sačinjen s ciljem jačanja prava javnosti. Pojašnjava područje primjene drugog stuba Konvencije (učešće javnosti u procesu donošenja odluka) po ovom pitanju. Konkretno rečeno, nameće obavezu vladajućim strukturama da traže mišljenje javnosti prije nego što odobre otvorene terenske probe ili plasiranje GMO na tržište.

Tri stuba na djelu 

Iako se problema GMO najviše dotiče stub "učešća javnosti", to pitanje, kao i sva druga pitanja životne sredine takođe pada i u domet druga dva stuba. Prema tome, što se tiče GMO, već se primjenjuju pravila koja su vezana za javni pristup informacijama o životnoj sredini kao i ona vezana za pristup pravdi. Naglasak koji je stavljen na GMO u okviru stuba "učešća" ima za cilj da javnosti omogući da izraze mišljenje o razvoju aktivnosti preduzeća u ovoj oblasti.

Ispuštanje ili ograničena upotreba: u čemu je razlika?

GMO amandman se odnosi na namjerno ispuštanje ne precizirajući značenje ovog pojma. O čemu se tu radi? Kako ga treba definisati? Potrebno se pozvati na evropsko zakonodavstvo (direktivu 2001/18/CE).

Ograničena upotreba GMO-a, npr. u laboratorijskim ispitivanjima ne spada u domen amandmana.

Anti-GMO kampanja

Centar za životnu sredinu, iz Banjaluke, sprovodi niz aktivnosti kako bi upoznao građane Bosne i Hercegovine sa genetski modifikovanim organizmima, te rizicima koje prate njihovu upotrebu i uzgoj. U avgustu 2016. godine, Centar je podnio Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine inicijativu za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju od strane Bosne i Hercegovine, te obezbijedio svu potrebnu, dodatnu dokumentaciju. Takođe, organizovan je niz sastanaka i dva okrugla stola, u Sarajevu i Banjaluci, sa predstavnicima relevantnih institucija, kako bi se obezbijedila podrška za ovu inicijativu. Proces ratifikacije GMO amandmana je trenutno zaustavljen, ali Centar nastavlja aktivnosti sa ciljem ratifikacije ovog amandmana i obezbjeđivanja da građani imaju pravo na informacije i odlučivanje o ovoj temi.

Takođe, u 2017. godini Centar za životnu sredinu je organizovao deset projekcija dokumentarnog filma o budućnosti hrane i diskusije o GMO širom Bosne i Hercegovine, kako bi upoznao poljoprivrednike i potrošače sa ovim problemom.

Naš stav o GMO

Genetski modifikovane kulture donose nepotrebne rizike kako za ljude, tako i za prirodu. Njihova upotreba povećava kontrolu velikih korporacija nad ishranom, time stavljajući veliki ekonomski teret na konvencionalnu i organsku proizvodnju hrane. Konvencionalno i organski uzgojenoj hrani prijeti rizik od kontaminacije sa genetski modifikovanim organizmima (GMO).

Centar za životnu sredinu se zalaže za hranu i poljoprivredu bez GM kultura i otrovnih pesticida. Zagovaramo rješenja koja obezbjeđuju egzistenciju i zdravu hranu za ljude i druge vrste, štite biodiverzitet i ne djeluju štetno na životnu sredinu. Cilj nam je da GMO i velike korporacije ostanu van naše hrane i naših poljoprivrednih površina.

Genetski modifikovani usjevi nose velika obećanja biotehnoloških korporacija – povećane prinose, otpornost i hranljivost GM kultura. Međutim, istina je drugačija jer GM usjevi ne daju veće prinose u odnosu na konvencionalne, niti imaju veću otpornost na bolesti i štetočine. Štaviše, sijanje GM kultura povećava upotrebu opasnih pesticida, poput glifosata koji je Svjetska zdravstvena organizacija označila kao vjerovatno karcinogen. Posljedica je razvoj korova koji postaju otporni na najčešće korištene pesticide, te se upotreba hemikalija dodatno povećava. Povećana upotreba pesticida rezultuje i povećanim troškovima proizvodnje što vodi većoj cijeni hrane na tržištu. Sa druge strane, tradicionalne kulture sa naših prostora su se generacijama prilagođavale ovom podneblju i razvile otpornost, te ne zahtijevaju upotrebu zaštitnih sredstava.

Vlasnici patenata na GM organizme tvrde da je njihova upotreba dokazano bezopasna po ljude. Studije koje to tvrde su mahom finansirane od strane velikih biotehnoloških korporacija, dok mnoge nezavisne studije dokazuju upravo veliku opasnost po naše zdravlje od GM hrane. Međutim, u najboljem slučaju se može reći da ne postoji saglasnost stručnjaka po ovom pitanju i da se ne može biti siguran u bezbjednost GM hrane.

Mnoge kulture su modifikovane na način da daju sjeme koje ne klija, tako da korporacije  poput Monsanta, Pioneera, Bayera i Syngente osiguravaju da će poljoprivrednicima iz godine u godinu prodavati svoje sjeme i na taj način vršiti kontrolu nad usjevima i proizvodnjom hrane. Sjemena GM biljaka su vlasništvo ovih korporacija, te ih poljoprivrednici ne smiju čuvati za narednu sjetvu, nego kupovati nova, što opet za posljedice ima povećanu cijenu proizvodnje i zavisnost poljoprivrednih proizvođača od ovih korporacija. Smatramo da se priroda ne smije patentirati i da svi ljudi imaju podjednako pravo i obaveze prema njoj.

Štetnost genetski modifikovanih kultura i pesticida koji se koriste uz njih i sijanje monokultura na velikim površinama smanjuje biodiverzitet područja i dodatno ugrožava već ugrožene vrste, poput pčela.

Iako Monsanto i druge korporacije agresivno promovišu i zagovaraju upotrebu GM hrane, sve više ljudi je svjesno opasnosti koju ona nosi. Kao rezultat povećanja svijesti i pritiska građana, 19 zemalja članica Evropske unije je 2015. godine zabranilo uzgajanje GM kultura na svojoj teritoriji.

U Bosni i Hercegovini još uvijek su zastupljeni mali poljoprivrednici koji proizvode hranu na tradicionalan ili konvencionalan način. Njihov način rada i života nalazi se na udaru sve prisutnijih biotehnoloških korporacija čiji proizvodi sve više nalaze put do naših polja. Veliku opasnost predstavljaju ne samo GM kulture koje se koriste za ishranu ljudi, nego i one za stočnu hranu, koje putem mesa i drugih životinjskih proizvoda dolaze i do našeg stola. Iako u Bosni i Hercegovini postoje zakoni o genetski modifikovanim organizmima, koji regulišu ovu oblast, povremene kontrole nalaze nelegalno zasijane GM kulture na našim poljima. Poljoprivredni proizvođači su pod pritiskom velikih korporacija i poljoprivrednih politika koji ih navode na korištenje GM kultura sadnjom monokultura i sve većim korištenjem zaštitnih sredstava u poljoprivredi.

U uslovima klimatskih promjena i velikih hidrometeoroloških ekstrema, organski uzgoj tradicionalnih kultura sa našeg prostora predstavlja alternativu u poljoprivrednoj proizvodnji. Jasnim odbijanjem GMO usjeva štitimo naše zdravlje, poljoprivrednike, biodiverzitet naše zemlje, ali i budućnost naše djece.

 

Filename Size
An image file 8 5.43 KB
An image file 9 7.52 KB
An image file GMO-poster 74.88 KB
A Microsoft Word file GMO amandman 21.65 KB
An image file bijeljina 863.41 KB
An image file gmo-1 275.54 KB
An image file lopare-1 110.72 KB

Kampanja za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju od strane BiH provodi se uz finansijsku podršku fondacija GEKKO i Grassroots iz Njemačke.

8

 

9

Funded-by-the-European-UnionOva stranica je napravljena uz podršku Evropske unije. Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost EPPIC projekta i ni na koji način ne odražava stanovišta Evropske unije.

transition lg mfa

702px-Auswärtiges Amt Logo.svg

                                               Backup of osce logo krive