BHS English French German Russian
  • Bitka za Sutjesku
  • Sačuvajmo Sanu
  • Eko.ba

Pristup informacijama



Pravo na pristup informacijama, ili pravo da znate, je prvi stub Arhuske konvencije. Kao takvo je direktno povezano sa demokratijom i transparentnošću javne administracije. Principi prvog stuba uspostavili su pravo da svaka osoba dobije zvanične informacije o životnoj sredini/okolišu koje posjeduju javne institucije. S tim u vezi, nije potrebno posebno objašnjenje iz kojeg razloga se upućuje zahtjev za informacijama, kao što nije isključivo da podnosilac zahtjeva mora biti državljanin ili stanovnik Bosne i Hercegovine.

  

Šta se podrazumijeva pod "informacija o životnoj sredini"?

Izraz "informacija o životnoj sredini" pokriva brojne pojmove. Što se tiče sadržaja ovih informacija, javnost slobodno može zahtjevati informacije o:

 

• stanju životne sredine i njegovih elemenata: vazduh, voda, zemljište, pejzaž, prirodne vrijednosti, itd.;

• biodiverzitetu uključujući GMO;

• faktorima kao što su određene supstance, energija, buka, zračenje, odlaganje ili pražnjenja, itd. , koji će vjerovatno imati uticaj na životnu sredinu;

• planovima, programima, sprovođenju politika, zakonodavstva, privrednih analiza, itd.;

• stanju ljudskog zdravlja, javne sigurnosti, uslove života,

• stanju kulturnih vrijednosti i izgrađenih struktura koje bi vjerovatno mogle ili imaju uticaj na stanje životne sredine.

 

Što se tiče oblika informacija, javnost može zahtijevati pismenu informaciju (dokumente), kao i vizuelne, audio ili elektronske podatke. U svakom slučaju, podaci moraju postojati u materijalnom obliku.

 

Javni zahtjev ili javna inicijativa

 

Konvencija ima za cilj aktivno i pasivno objavljivanje informacija koje se odnose na životnu sredinu.

 

Pasivno objavljivanje

 

U ovom slučaju, javnost je aktivna, odnosno zahtjeva određene informacije iz javnih institucija. Javne institucije su dužne dati podatke najkasnije u roku od mjesec dana (uz mogućnost prolongiranja, ako je zahtjev kompleksan i / ili sadrži velike količine podataka).

 

Aktivno objavljivanje

 

U ovom slučaju, javne institucije spontano čine informacije dostupnim javnosti, u lako dostupnim oblicima kao što su štampane publikacije ili internet stranice.

Koga trebate pitati?

 

Javnost može zahtijevati informacije od bilo koje javne institucije, drugim riječima od:

·        administrativnih tijela/službi (državnih, entitetskih, kantonalnih, lokalnih),

·        od bilo koje fizičke ili pravne osobe u javnoj upravi, posebno u odnosu na životnu sredinu,

·        ili institucije nadležne za pružanje javnih usluga koje se odnose na životnu sredinu pod kontrolom tijela koje je gore spomenuto.

 

Može li javna institucija odbiti da informiše javnost?

 

Javne institucije i vlasti mogu odbiti da informaciju učine javno dostupnom u određenim slučajevima koji su navedeni u Konvenciji. Interpretacija razloga odbijanja mora biti objašnjena veoma tačno i biti u vezi sa koristima javnog interesa. Nadalje, javne institucije i vlasti moraju objasniti zašto je zahtjev za pristup informacijama odbijen kako bi omogućili podnosiocu zahtjeva da podnese žalbu protiv takve odluke.

Funded-by-the-European-UnionOva stranica je napravljena uz podršku Evropske unije. Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost EPPIC projekta i ni na koji način ne odražava stanovišta Evropske unije.

transition lg mfa

702px-Auswärtiges Amt Logo.svg

                                               Backup of osce logo krive