logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Prvi korak ka uspostavljanju mreže Aarhus centara u BiH

Udruženja “Aarhus centar u BiH“ Sarajevo, Centar za ekologiju i energiju Tuzla i Centar za životnu sredinu Banja Luka su pod pokroviteljstvom Misije OSCE-a u BiH 11.04.2013. u Sarajevu potpisali Protokol o saradnji.

Potpisnice ovog Protokola, imajući u vidu potrebu daljnjeg promoviranja i jačanja provedbe Aarhuske konvencije o pristupu informacijama, učešću građana u odlučivanju i pristupu pravdi u pitanjima zaštite okoliša, odlučile su da ovim Protokolom unaprijede međusobnu saradnju kako bi u radu sa nadležnim institucijama u BiH unaprijedili procese informiranja javnosti, njihovog uključivanja u donošenje odluka i pristupa pravdi u pitanjima zaštite okoliša.

Realizacijom projekta “Centri za informisanje i učešće javnosti u oblasti životne sredine/okoliša”, finansiranog od strane Delegacije EU i Misije OSCE-a u BiH, a koji implementiraju Centar za životnu sredinu i Centar za ekologiju i energiju, krajem juna će početi sa radom Aarhus centri u Banjoj Luci i Tuzli, tako da bi ova mreža centara u BiH u budućnosti trebala biti platforma za razmjenu informacija između nadležnih institucija s jedne i javnosti s druge strane čime bi se povećala transparentnost rada državnih institucija, a svakom građaninu omogućilo da iskaže svoje mišljenje o odlukama koje se donose u njegovom okruženju.

Prvi vrećasti filteri u pogonima ArcelorMittala

Iz zeničke kompanije ArcelorMittal obavijestili su da su prvi ugrađeni vrećasti filteri u pogonu Aglomeracija uspješno počeli probni rad.

Od četiri velika projekta radi zaštite okoliša, koja se trenutno implementiraju u kompaniji ArcelorMittal Zenica, dva se izvode u pogonu Aglomeracija koji je sam po sebi specifičan pogon u zeničkoj željezari jer se ovdje javljaju izražene emisije crvene prašine koja nastaje u samom tehnološkom procesu proizvodnje kao i u procesu transporta rude, sirovina i gotovog proizvoda, odnosno aglomerata.

U ovom pogonu trenutno je u fazi realizacija projekta zamjene postojećih vodenih filtera s novim, vrećastim filterima, koji podrazumijeva ugradnju pet takvih filtera. Sredinom marta, na transportu kreča pušten je u dvomjesečni probni rad prvi novi vrećasti filter.

Njegov rad se prati svakodnevno i dosadašnji rezultati su veoma zadovoljavajući budući da su potpuno eliminirane emisije u tom dijelu.

Krajem ovog mjeseca i početkom maja bit će završena ugradnja i izvršeno puštanje u probni rad još dva sistema vrećastih filtera na sistemu transporta sintera, dok će preostala dva filtera biti puštena u probni rad krajem maja - početkom juna.

Realizacijom ovog projekta ne samo da će se značajno poboljšati uvjeti rada radnika u pogonu Aglomeracija nego će se značajno smanjiti i utjecaj ovih niskih izvora emisija prašine što će se posebno pozitivno odraziti na obližnja naselja Kanal, Pehare, Ričice, Hece i Donju Gračanicu, obavještavaju iz AM Zenica.

Izvor: klix.ba

Alarmantna situacija: Deponija kod UKC Tuzla

Organizacijska grupa Let's do it tima Tuzla prošle subote se uputila na brdo Ilinčicu s ciljem mapiranja ilegalnih deponija na pomenutoj lokaciji.

"Prošle godine u sklopu Let's do it projekta, volonteri i građani na dan akcije posjetili su Ilinčicu i odradili sjajan posao na jednoj lokaciji. Ove godine želimo da idemo više i bolje, proširit ćemo svoju mapu i pokušati očistiti veći dio Ilinčice", istakao je Amar Kavgić, koordinator Let's do it tima Tuzla.

Ovo su početni konkretni koraci koje tim ovih mladih ljudi sprovodi na području općine Tuzla.

Već od februara ove godine oni konkretno rade na ostvarivanju suradnje s javnim i privrednim subjektima, a rezultati njihovog rada govore da su kvalitetan, složan i jako uporan tim, navedeno je u saopćenju Let's do it tima Tuzla.

Iz ove organizacije upozoravaju na deponiju u okrugu Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla i veliki broj deponija u krugu Ilinčice.

Nakon prvih konkretnih aktivnosti i mapiranja grada uslijedit će i prezentacije ovog projekta u osnovim i srednjim školama ali i na svim fakultetima u Tuzli, najavili su organizatori.

 

Izvor: radiosarajevo.ba

5 milijuna farmera diže tužbu protiv Monsanta tešku 7,7 milijardi dolara

Diže se tužba protiv kompanije radi koje svakih 30 minuta neki farmer počini samoubojstvo. 5 milijuna farmera tuži Monsanto za 6,2 milijarde eura (oko 7,7 milijardi dolara). Razlog? Osim drugih razloga, poput onog kad je Monsanto određene poljoprivredne regije pretvorio u „pojaseve samoubojstva,“ u ovom slučaju je riječ o kontinuiranom naplaćivanju autorskih naknada koje farmere dovodi do financijskog sloma.

Farmeri kažu da Monsanto nepravedno ubire zelenaške profite u čitavom svijetu za obnovu sjemena za žetvu, koje dolazi od prošlogodišnjih sadnica. Praksa čuvanja sjemena dolazi još iz drevnih vremena, ali Monsanto za to naplaćuje ogromne naknade i pokušava uništiti ovaj običaj. Zašto? Zato jer je vlasnik patenta za GMO sjeme, i osim prvog sjemena, naplaćuje i ono iz kasnijih žetvi također. S vremenom se računi nakupljaju i farmeri jedva uspijevaju da ne bankrotiraju. Zbog toga razloga je Indija optužila Monsanto za biopiratstvo s ciljem da ih spriječi u patentiranju života.

Jane Berwanger, braniteljica farmera, obratila se javnosti putem Associated Pressa: „Monsantu je plaćeno kada proda sjeme. Zakon daje proizvođačima pravo da više puta sade sjeme koje kupe i nigdje u svijetu ne postoji obveza ponovnog plaćanja tog sjemena. Proizvođači su na udaru zbog naknada na proizvodnju“.

Read more...

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign