logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

BiH ne zna čuvati svoje vodeno bogatstvo

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta, odredbom Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine.



Evropa je kontinent prekograničnih vodnih resursa, pri čemu neke zemlje primaju više od 50 posto svoje vode iz susjednih zemalja.
Vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine). Kako je saopćeno iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pažnje, što predstavlja značajanepidemiološki rizik, naročito u ljetnim mjesecima. Biološko-hemijsko prečiščavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečiščavaju samo u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum), navodi Fena Svjetski dan voda je prvi put obilježen 1993. godine, a s vremenom je značaj ovog praznika rastao.

Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode za piće, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi. Iako je tri četvrtine površine na Zemlji prekriveno vodom, voda za piće čini 2,5 posto od ukupne količine vode. Od toga skoro 80 posto se nalazi zaleđeno na polovima i ostalim zaleđenim površinama, glečerima.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog nedostatka vode 2,5 milijarde ljudi u svijetu živi bez osnovnih sanitarnih uslova. Bolesti uzrokovane zagađenom vodom za piće i lošim sanitarnim uslovima, svake godine u svijetu odnesu oko 2,5 miliona života. Ove godine tema Svjetskog dana voda je „Međunarodna saradnja u oblasti voda“.

Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroženi, ne samo zbog prekomjernog korištenja i neodgovarajućeg upravljanja, nego i zbog povećanog zagađenja okoline. Povećanje potrošnje vode zbogvećeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacijedovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme.

Značaj međunarodne saradnje u upravljanju ograničenim resursima vode u svijetu, kako navodi UNESCO, ne smije biti potcijenjen. Zagađenje vode ne poznaje granice, stoga je svi moramo čuvati i paziti, jer voda znači život. Od svih riječnih bazena i jezera na svijetu, njih 263 ulaze u kategoriju prekograničnih, sa teritorijom koja obuhvata 145 zemalja i skoro pola Zemljine površine, saopćio je Federalni zavod za javno zdravstvo.

Izvor vijesti: radiosarajevo.ba

 

 

Jedanaest BH gradova u globalnoj akciji "Sat za planet Zemlju"

Gašenjem rasvjete na Starom mostu u subotu, 23. marta, u 20 sati i 30 minuta, Mostar će se pridružiti globalnoj volonterskoj akciji Svjetskog fonda za prirodu (WWF) "Sat za planet Zemlju".

 

 

Pored Mostara, još deset bh. gradova ove godine sudjelovat će u akciji, a moguće je da se do vikenda broj bh. gradova poveće, kazao je na konferenciji za novinare WWF-ov voditelj projekta "Sat za planet Zemlju" Bojan Stojanović.

Gradovi koji su se ove godine priključili akciji su Goražde, Foča i Zvornik. U Goraždu i Foči bit će zamračeni gradski trgovi, a u Zvorniku tvrđava Đurđev grad.

Stojanović je dodao kako "Sat za planet Zemlju" pored ekološke važnost, gradovima pruža mogućnost turističke promocije. Tako je u prošlogodišnji promotivni spot, koji je emitiran na više od 200 svjetskih televizijskih postaja, bila uvrštena scena gašenja rasvjete na Starom mostu, čime se Mostar pridružio svjetskim znamenitostima poput piramida u Gizi, Eiffelovog tornja, Buckinghamske palače, Brandenburških vrata i opere u Sydneyju.

Središnja manifestacija akcije "Sat za planet Zemlju" za BiH bit će održana u Mostaru. Partner WWF-a u provedbi ovogodišnje akcije je nevladina organizacija EKO-Most Mostar, a u akciju se uključio i United World College Mostar, čiji će učenici organizirati koncert u OKC-u Abrašević te pripremiti poseban kulturni program na temu održivog razvoja.

I ove godine učenici svih mostarskih gimnazija zajedno će napraviti posebnu instalaciju sa svijećama.

Globalna inicijativa WWF-a "Sat za planet Zemlju" nastala je 2007. godine u Sydneyju s ciljem podizanja svijesti donositelja odluka i svih stanovnika naše planete o prekomjernoj potrošnji zemljinih resursa i energetskoj učinkovitosti, te štetnosti klimatskih promjena i čovjekovog negativnog utjecaja na Zemlju.

"Sat za planet Zemlju" s gotovo dvije milijarde sudionika u 135 zemalja svijeta ušao je u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana.

 

Izvor vijesti: enargis.ba

Studijska posjeta Udruženju "Aarhus centar u BiH "

U Udruženju "Aarhus centar u BiH" jučer je upriličena studijska posjeta kojoj je prisustvovalo četvero učesnika iz Estonije, Litvanije, Srbije i Hrvatske.

Posjeta je organizovana u okviru aktivnosti SALTO SEE RC u kojoj učestvuje ukupno 25 mladih ljudi iz Baltičkih i Balkanskih zemalja. Cilj aktivnosti je povezati organizacije Balkana i Baltika kako bi se bolje upoznali sa situacijom u drugoj regiji, te pripremili projekte buducih razmjena mladih izmedju te dvije regije u sklopu programa EU Youth in Action.

Ova posjeta pružila je dobar uvid u trenutno stanje okoliša u našoj zemlji. Osim toga upoznali su se i sa radom Udruženja "Aarhus centar u BiH". To je bila odlična prilika i za razmjenu iskustava u ovoj oblasti.

 

BORBA PROTIV IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA U NP SUTJESKA: Osam ekoloških organizacija uputilo otvoreno pismo Predsjednici Vlade RS-a Željki Cvijanović

 

Osam ekoloških nevladinih organizacija  uputilo je jučer  Otvoreno pismo Predsjednici Vlade Republike Srpske, Željki Cvijanović, povodom dodjeljenih koncesija za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. Pismo je poslano ispred sljedećih organizacija: Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Eko Akcija, Arbor Magna, Ornitološko društvo Naše ptice, Društvo studenata biologije i Centar za životnu sredinu, te dvije međunarodne mreže nevladinih organizacija, Friends of the Earth Europe i CEEweb for Biodiversity.

 

 

Poštovana Predsjednice Vlade,

 

Na osnovu Odluke o davanju saglasnosti za izgradnju malih hidroelektrana (do 5 MW) na području Nacionalnog parka “Sutjeska”, donesene od strane Vlade Republike Srpske, 2.2.2012. godine (04/1-012-2-204-12), te dodijeljenih koncesija za hidroelektrane “Sutjeska 2A”, “Sutjeska 2B”, “Hrčavka 1”, “Hrčavka 2”, “Hrčavka 3” i “Jabušnica”, dostavljamo Vam naše mišljenje, te razloge zbog kojih se protivimo izgradnji pomenutih hidroelektrana.

 

Neki od razloga zbog kojih smo protiv izgradnje malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska su:

 

1. U kanjonima rijeka Sutjeska, Jabušnica i Hrčavka se nalazi nekoliko Natura 2000 staništa (navedeni u nastavku ove tačke), na osnovu istraživanja urađenog za publikaciju

“Natura 2000 u Bosni i Hercegovini”. Natura 2000 je mreža područja očuvanja prirode Evropske unije, te će NP Sutjeska svakako biti buduće Natura 2000 područje. Sljedeći tipovi staništa se pojavljuju i relevantni su za identifikaciju područja:

- 3220 – Planinske rijeke i zeljasta vegetacija duž njihovih obala

Procjena ugroženosti i potrebne mjere zaštite: Da bi održala postojanost ovakvih

staništa ne smije se ni na koji način regulisati vodni režim. Izgradnja većih ili manjih akumulacija, kao i bilo kakvo regulisanje vodenog korita u najvećoj mjeri su prijetnja nestanku ovih staništa kod nas.

- 3240 – Obale planinskih rijeka obrasle zajednicama sive vrbe Salix elaeagnos

Procjena ugroženosti: Stanište je ugroženo jer je kao pionirska zajednica sindinamski povezana sa zajednicom sive johe (Alnus glutinosa), te poboljšanjem edafskih uslova može preći u Alnetum incanae.

- 8210 – Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom

Edraiantho-Daphneetum malyanae (Lakušić i Šilić 1968) je endemična hazmofitska

zajednica iz kanjona Sutjeske. Karakterišu je Edraianthus sutjeskae i Daphne malyana.

 

2. Mala hidroelektrana “Sutjeska 2A” je planirana u neposrednoj blizini prašume Perućica (1 km važdušne linije), koja je u prvom režimu zaštite i ne bi smjela imati nikakav negativan uticaj. To bi bilo nemoguće izbjeći izgradnjom MHE, zbog uticaja buke, mogućeg zagađenja, te sigurne promjene mikroklime.

 

3. Područje NP Sutjeska je jedno od potencijalnih budućih IBA područja (Important Bird Area), a među vrstama koje su značajne za ovo područje nalaze se suri orao (Aquila chrysaetos), kosac (Crex crex), planinska ševa (Eromophila alpestris) i druge. U dijelu kanjona poseban uticaj bi bio na vrste specifične za ovaj tip staništa kao što su vodenkos (Cinclus cinclus) i gorska pastirica (Motacilla cinerea).

 

4. Divokoza (Rupicapra rupicapra balcanica) je u Dodatku IV Direktive o staništima, kao vrsta kojoj treba hitna zaštita, a stanište su joj kanjoni rijeka u NP Sutjeska. Divokoze bi bile ugrožene ne samo gubitkom staništa, nego i uznemiravanjem za vrijeme izgradnji MHE.

 

5. Rijeka Sutjeska je stanište vidre (Lutra lutra) koja je navedena u dodatku II Bernske Konvencije, dodatku I CITES konvencije, dodatku I Bonske konvencije i dodatcima II, IV i V EU Direktive o staništima i vrstama. Trenutno ne postoje preciznije procjene o brojnosti vidre u Bosni i Hercegovini, ali se generalno smatra da je malobrojna, odnosno da bi je trebalo označiti kao kritično ugroženu vrstu (CR). Vidra je trajno zaštićena vrsta prema zakonima o lovstvu Federacije BiH i Republike Srpske.

 

6. U rijekama NP “Sutjeska” su prisutne endemske vrste Plecoptera, čiji opstanak bi bio ugrožen izgradnjom MHE:

- Leuctra hippopides Kaćanski & Zwick, 1970 endem Dinarida

- Leuctra olympia Aubert, 1956 endem Balkana

- Sinoperla neglecta graeca (Aubert, 1956) endem Balkana

Leuctra olympia je zaštićena Uredbom o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj: 04/1-012-2-2848/12).

 

7. U rijekama NP “Sutjeska” su prisutne endemske vrste Trichoptera, čiji opstanak bi takođe bio ugrožen izgradnjom MHE:

- Hydropsyche mostarensis Klapalek endem BiH

- Ryachophila loxias Schmidt endem Balkana

- Ryachophila balcanica Rad. endem Balkana

- Micrasema sericeum Klapalek endem Balkana

Hydropsyche mostarensis je zaštićena Uredbom o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj: 04/1-012-2-2848/12).

 

8. Izgradnja MHE u NP Sutjeska je u suprotnosti sa Odlukom sa COP 11 Konferencije o biološkoj raznolikosti (UNEP/CBD/COP/11/35), u dijelu koji se tiče kopnenih voda. Sve odluke i zaključci su obavezujući za BiH.

 

9. NP Sutjeska ima potencijal da bude uvrštena na UNESCO listu svjetske baštine, kao područje izuzetnih pejsažnih i bioloških vrijednosti. Izgradnjom MHE kandidatura može u potpunosti biti dovedena u pitanje.

 

10. Kompleks Maglic-Volujak-Zelengora (BA0000009) i vodopad Skakavac (BA0000015) se nalaze na listi predloženih Emerald područja (Savjet Evrope, broj: T-PVS/PA (2011) 06). Emerald mreža je ekološka mreža sastavljena od područja od posebne važnosti za zaštitu prirode, a dužne su je uspostaviti zemlje Bernske konvencije među kojima je i Bosna i Hercegovina. Program Emerald mreže pokrenuo je Savjet Evrope kao dio svojih aktivnosti u sprovođenju Bernske konvencije. Emerald mreža obuhvata područja od velike ekološke važnosti za ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni Bernskom konvencijom.

 

11. Izgradnjom MHE bi se ugrozio potencijal za sportske i avanturističke aktivnosti u NP Sutjeska. Trenutno je kanjoning kao turistička aktivnost u ponudi u kanjonu rijeke Hrčavke, dok bi se na ostalim rijekama trebao razvijati. Dalji razvoj ovog aspekta turizma je opravdan sve većim interesovanjem turista, te velikim potencijalom rijeka Sutjeska, Hrčavka i Jabušnica za avanturističkim aktivnostima. Magazin National Geographic je Bosnu i Hercegovinu 2012. godine svrstao na listu 10 najboljih zemalja za avanturistički turizam na svijetu. Sutjesku, kao najveći Nacionalni park u Bosni i Hercegovini bi trebalo razvijati u tom pravcu, što bi bilo onemogućeno izgradnjom MHE. Naravno, ove avanturističke aktivnosti moraju biti osmišljene i sprovedene na način koji ne ugrožava biodiverzitet.

 

12. Kanjoni rijeka su simbol NP “Sutjeska”, a pogotovo kanjon rijeke Sutjeske, koji se nalazi i na logu NP "Sutjeska". Magistralni put Foča – Tjentište – Gacko prolazi kroz kanjon rijeke Sutjeske. Izgradnjom cjevovoda i ostalih postrojenja MHE bi došlo će do dramatičnog narušavanja pejsažnih vrijednosti NP "Sutjeska".

 

13. Izgradnja ovih MHE nema takvu ekonomsku dobit, koja bi mogla opravdati njihovu izgradnju na teritoriji Nacionalnog parka. Ukupno “Sutjeska 2A”, “Sutjeska 2B”, “Hrčavka 1”, “Hrčavka 2” i “Hrčavka 3” imaju manje od 15 MW ukupne instalirane snage, što dovodi u pitanje i samu ekonomsku opravdanost, pogotovo kada se uzmu u obzir  negativni efekti izgradnje.

 

14. Svi podaci o korisnosti izgradnje MHE su zasnovani na podacima iz studija starih skоro 20 godina. U međuvremenu, usljed posljedica klimatskih promjena, režim i količina protoka vode su se značajno promijenili, sa dugim sušnim periodima i kratkim periodima obilnih padavina.

 

15. Činjenice su da Republika Srpska električnu energiju izvozi, te da istočni dio Republike Srpske ima dovoljne količine električne energije. Nove proizvodne energetske kapacitete trebaju razvijati u oblasti novih  obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, energija vjetra i biomasa), a posebno treba raditi na mjerama energetske efikasnosti, koje imaju velike pozitivne efekte na otvaranje novih radnih mjesta, održivo korištenje resursa, zaštitu životne sredine i dostizanje ciljeva održivog razvoja.

 

Zbog ovdje navedenih razloga, tražimo od Vas, kao Predsjednice Vlade,  odlučne poteze po ovom pitanju, imajući u vidu obaveze Republike Srpske i BiH  prema EU zakonodavstvu i međunarodnim sporazumima u oblasti životne sredine i održive energije. Tražimo od Vas da pokrenete inicijativu za reviziju Odluke Vlade (04/1-012-2-204-12).

 

Dopis Vam upućujemo ispred udruženja: Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Eko Akcija, Arbor Magna, Ornitološko društvo Naše ptice, Društvo studenata biolgije i Centar za životnu sredinu, te dvije međunarodne mreže nevladinih organizacija, Friends of the Earth Europe i CEEweb for Biodiversity.

Izvor vijesti: depo.ba

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign