logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Mjerenje napretka - ciljevi zaštite okoliša i propusti

Tokom poslijednjih nekoliko desetljeća, veliki broj ekoloških ciljeva su uspješno realizirani. Međutim, uprkos podrobnom normiranju ove oblasti,  globalna ekološka situacija se i dalje pogoršava. Ako ćemo mjeriti odgovor na ekološke izazove isključivo po broju ugovora i sporazuma koji su usvojeni, onda situacija izgleda impresivno. Međutim, u vrlo kompleksnom sistemu pravila, pravi je izazov utvrditi koji su to zapravo ekološki ciljevi. U tu svrhu UNEP u saradnji sa švicarskom vladom je sastavio preko 300 globalnih ekoloških ciljeva.

Ciljevi su izvučeni iz postojećih globalnih i regionalnih multilateralnih sporazuma o okolišu poput Bečke konvecije o zaštiti ozonskog omotača i Montrealskog protokola, Konvencije o biodiverzitetu (CBD), Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada, Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Protokola iz Kyota, kao i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Međunarodna zajednica je postigla neujednačen napredak u pogledu stanja okoliša. Mnogi globalni ekološki ugovori i ciljevi su fragmentarno razvijeni, što je rezultiralo poteškoćama za određene zemlje u pogledu prijavljivanja i ispunjavanja svojih obaveza. Treba nastojati da se podaci različitih zemalja mogu lakše uspoređivati i to putem promicanja korištenja međunarodnih standarda i okvira. Cilj međunarodne zajednice je da razmotri uspostavljanje jasnih i mjerljivih ciljeva koji pokrivaju širi spektar izazova u očuvanju okoliša.

Izvor

SEMINAR:PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠU PRVI STUB AARHUSKE KONVENCIJE

SARAJEVO, 14. decembra (FENA) - Učesnici današnjeg seminara u Sarajevu o ulozi organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu, naglasili su da Aarhuska konvencija kao međunarodni instrument počiva na tri stuba od kojih prvi daje pravo na slobodan  pristup informacijama o zaštiti okoliša.

U toj konvenciji Ujedinjenih naroda prvi put se pravo svake osobe "da živi u okolini koja odgovara njenom zdravlju i blagostanju" uvodi u korpus osnovnih ljudskih prava, rekla je Aleksandra Hasečić u ime Aarhus centra Sarajevo.

Informacija o okolišu u zakonskom smislu znači bilo koju pisanu, vizuelnu, audio, elektronsku ili bilo koju drugu materijalnu formu informacije o stanju elemenata okoliša kao sto su: zrak i atmosfera, voda, tlo, pejzaž, prostor i prirodna područja, biološki diverzitet i njegove komponente, uključujući genetski modificirane organizme i međudjelovanje ovih elemenata, navela je.

Zainteresirana javnost je u ovom slučaju ona  koja ima interes u odlučivanju o okolišu bilo zbog lokacije projekta ili prirode datog zahvata u okolišu te javnost koja vec jeste ili će vjerovatno biti pod uticajem namjeravanog zahvata, kao i nevladin sektor koji se bavi promocijom okolinske zaštite.

U Bosni i Hercegovini Zakon o slobodi pristupa informacijama je dio pravnog okvira koji podupire praktičnu primjenu ovih  pravila.

Među osnovnim principima ugrađenim u zakone entiteta i Brčko Distrikta su pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravdi.

To znači da je u njima javnosti zagarantiran pristup informacijama, mogućnost da osobe učestvuju u procesu odlučivanja i imaju pristup pravdi u pitanjima vezanim za okoliš.

Organi uprave dužni su osigurati da osobe koje ostvaruju ta prava neće zbog toga biti kažnjene, proganjane ili na bilo koji drugi način uznemiravane zbog njihovog učešća, rečeno je između ostalog na seminaru.


Aarhuska konvencija Ujedinjenih naroda dio je međunarodnog pravnog okvira u oblasti zaštite okoliša.

Potpisana je 25. juna 1998. godine u danskom gradu Aarhusu. Iako je tome prisustvovao predstavnik Bosne i Hercegovine, nije imao ovlašćenja pa je naša zemlja potpisnica od 15. septembra 2008.

Primjena Aarhuske konvencije u Federaciji BiH zaživjela je 2003. godine, kad je stupio na snagu Zakon o zaštiti okoliša.

Od 2002., Ured koordinatora OSCE ekonomsko-okolišnih aktivnosti, zajedno s misijama OSCE-a radi na osnivanju i podršci Aarhus centara i centara za informiranje javnosti o okolišu u zemljama jugoistočne i istočne Evrope, na Kavkazu i u centralnoj Aziji.

Danas u regiji OSCE-a ima 38 takvih Centara.

Aarhus centri su omogućili forum za dijalog predstavnika vlasti, posebno ministarstava okoliša i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša u jačanju saradnje na rješavanju okolinskih pitanja.

Centri se uspostavlaju na državnom, regionalnom i lokalnom nivou pa i tako doprinose primjeni Konvencije na različitim nivoima.

PETICIJA: ZAŠTITA PARKA PRIRODE HUTOVO BLATO

Petak, 14. prosinac 2012. | piše: WWF

Na znanje: Elektroprivreda HZ-HB, općina Čapljina, općina Stolac, Agencija za vode sliva Jadranskog mora, Fond za okoliš Federacije BiH, Fond za okoliš Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Federacije BiH


Poštovani,

močvare i jezera Hutovog blata su zbog svojih besprijekornih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta sa razlogom uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrsta riba od koji je 9 endemskih. Budući da se nalazi na jadranskom preletnom putu, ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica.

Sve izražajniji negativni utjecaji čovjeka na ekosustav Hutova blata,koji se ogledaju u promjeni prirodnog vodnog režima, sve intenzivnijem krivolovu i nepostojanju stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe, značajno su degradirali Hutovo blato. Broj riba se smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zaraštaju, a jezera presušuju. Ako se nastavi dosadašnji odnos prema Hutovom blatu, ovom močvarnom ekosustavu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina.

Hutovo blato i njegova bogata vegetacija također su veoma važni za skladištenje ugljika i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Gruba procjena pokazuje da samo kroz svoja tresetišta Hutovo blato sprječava ispuštanje otprilike 7.000.000 tona CO2 u atmosferu, usluga koja ima tržišnu vrijednost oko 200 milijuna €.

Hutovo blato nije samo iznimno važan prirodni rezervat nego ima i vrlo važnu ulogu u sprječavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih poplavnih voda. Besplatno nam pročisti vode prije nego ih otpusti dalje prema moru, a značajno pomaže i u sprječavanju prodiranja slane morske vode u vrijedne poljoprivredne površine delte Neretve.

Nestankom Hutovog blata, Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti jedno od svojih najdragocjenijih staništa i prirodnih resursa. Budućnost ovog značajnog europskog dijela netaknute ljepote, sada ovisi o nama. Sprječavanjem nestanka Hutovog blata napravili bismo veliki korak ka uspostavi modernog europskog društva, koje cijeni svoju prirodu i dragocjene usluge koje nam ona pruža.

Pozivamo odgovorne lokalne i državne institucije, organizacije i poduzeća kao i međunarodne organizacije da usvoje i primjene konkretne korake kojima će spasiti Hutovo blato i omoguće budućim generacijama da uživaju u blagodatima ovog iznimnog područja.

Održan trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije

U organizaciji United Nations Development Programme (UNDP), a uz podršku Enove,Consultants and Engineers, od 10.12. do 12.12.2012. godine, na Vlašiću, održan je trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije. Trening je organizovan u okviru UNDP-GEF Projekta  “Integrisanje kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore”, koji je finansiran od strane Global Enviroment Facility (GEF).

Svoje iskustvo u praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije su prenijeli konsultanti kuće ENOVA.

Predstavnici vladinog i nevladinog sektora iz Kantona 10 su bili učesnici na treningu.

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign